Bez ikakve sumnje najzanimljivije predavanje, inače u kontekstu zanimljivih informacija poprilično sterilne godišnje Konferencije ZSE, bilo je ono o sekuritizaciji, novom koraku u razvoju domaćeg tržišta kapitala.A kako sekuritizacija još uvijek predstavlja veliku nepoznanicu među domaćom strukom, koja o ovom instrumentu progovara tek u terminima velikih banaka, vrlo je važno, zbog skorog donošenja zakonskog okvira vidjeti što nam sekuritizacija donosi.

Vrlo zanimljiv i aktualan panel o sekuritizaciji, novom koraku u razvoju domaćeg tržišta kapitala koji je pak za širu javnost još uvijek potpuna nepoznanica, održan je zadnjeg dana Konferencije Zagrebačke burze na Hvaru.

Nakon zanimljivog predavanja uglednih govornika, Marca Anghebena, direktora Europskog sekuritizacijskog foruma, Velimira Šonje, direktora konzultantske tvrtke Arhivanalitika, Vesne Muratović, izvršne direktorice Sektora transakcijskih poslova i Sektora odnosa s financijskim institucijama RBA i Bojana Frasa, iz odvjetničkog društva Žurić i Partneri, koje je sa svih aspekta uhvatilo problematiku uvođenja novih instrumenata na domaće tržište kapitala, upitali smo Vesnu Muratović kako stoje stvari oko priprema Zakona o sekuritizaciji i kada bi on u praksi mogao profunkcionirati.

Nacrt zakona o sekuritizaciji, odnosno pretvaranju potraživanja ili nelikvidne imovine u vrijednosne papire, trebao bi biti dovršen do kraja ove godine, tako da bi zakon u saborsku proceduru mogao ući u prvom tromjesečju 2007. godine, doznaje se danas u Ministarstvu financija.

Osim što je riječ o rijetkom primjeru pripreme regulative u suradnji javnog i privatnog sektora, s obzirom da na njegovoj izradi surađuju predstavnici Ministarstva financija, Hanfe, HNB-a te Hrvatske udruge banaka, kao i vanjskih konzultanata Svjetske banke, EBRD-a i Njemačke razvojne banke KfW, ovaj će zakon biti i među prvim za koji će biti izrađena detaljna analiza učinka regulative (RIA).

Među ostalim, ta će analiza sadržavati i nekoliko scenarija utjecaja sekuritizacije na vanjski dug, zbog mogućnosti da takav vrijednosni papir upišu strani investitori i time neizravno utječu na njegovo povećanje.

Donošenje tog zakona omogućit će gospodarskim subjektima da putem izdavanja vrijednosnih papira dio svoje nelikvidne imovine zamijene likvidnim novčanim sredstvima.

Sekuritizacija bi mogla smanjiti vanjski dug, ali i donijeti veće oscilacije tečaja, smatraju stručnjaci

Hrvatska bi do kraja ove godine trebala dobiti zakonski okvir o sekuritizaciji koji je iznimno važan za poticanje financiranja tržišta kao i za građane kojima su pravi hipotekarni krediti zanimljivi. Tako bi i hrvatski građani od početka 2007., budu li (i) pripreme banaka išle paralelno, mogli dobiti prve prave hipotekarne kredite kakvi su poznati u većini europskih zemalja. Sekuritizacija je pretvaranje neutrživih u utržive financijske instrumente, a najčešće kredita u obveznice kojima se dnevno trguje na financijskom tržištu. Ili još jednostavnije rečeno: sekuritizacija je pretvaranje nelikvidne financijske imovine u likvidnu, pri čemu nelikvidna imovina najčešće služi kao osiguranje za izdavanje vrijednosnih papira.