1. Što je sekuritizacija?      

To su poslovi pretvaranja nelikvidne u likvidnu financijsku imovinu pri kojima nelikividna financijska imovina (npr. portfelj kredita) najčešće služi kao osiguranje za izdanje vrijednosnih papira, i/ili poslovi prijenosa rizika takve imovine.             

3. Tko ima korist od sekuritizacije?      

Tvrtke lakše dolaze do likvidnih sredstava: velike tvrtke mogu na taj način prodati svoja potraživanja od kupaca. I tvrtke za leasing mogu se financirati na taj način.  Investitori mogu kupovati novu vrstu vrijednosnica.  Banke lakše upravljaju kapitalom i likvidnošću jer inače nelikvidne kreditne portfelje pretvaraju u likvidnu imovinu i/ili prenose njihove gubitke. Praćenjem cijena vrijednosnica izdanih kroz poslove sekuritizacije financijski regulatori mogu precizno pratiti cijenu koju tržište pridaje raznim vrstama rizične financijske imovine.  Država ima novi instrument za financiranje javnih projekata na svim razinama vlasti. Općenito, razvoj poslova sekuritizacije smanjuje osjetljivost financijskog sustava na poremećaje i pozitivno utječe na mogućnosti za ulaganja i gospodarski rast.              

4. Zašto se ovi poslovi do sada nisu razvili u Hrvatskoj?      

Dva su glavna preduvjeta za razvoj poslova sekuritizacije. Prvo, financijski portfelji moraju biti dovoljno vrijedni (razvijeni) da bi se ova vrsta poslova mogla isplatiti svim uključenim stranama. Drugo, to su pravno veoma složene transakcije, pa razvoj poslova sekuritizacije nije moguć bez kvalitetne regulacije. Portfelji financijskih institucija narasli su dovoljno da mogu podržati ove poslove koji su rašireni i uobičajeni u svim razvijenim tržišnim gospodarstvima. Preostaje još riješiti problem regulacije koja nedostaje.             

5. Kako će se riješiti problem regulacije koja nedostaje?      

Ministarstvo Financija Republike Hrvatske zacrtalo je planom rada za 2006. godinu regulirati poslove sekuritizacije. U isto vrijeme, Hrvatska udruga banaka oformila je skupinu eksperata koja radi pod okriljem Arhivanalitike na prepoznavanju pravnih prepreka za odvijanje poslova sekuritizacije. Proces rada nadziru predstavnici EBRD i projekta Convergence Svjetske banke kako bi se osiguralo prihvaćanje najviših stručnih standarda i odgovarajuće zastupanje javnog interesa. Nakon aktivnog uključivanja stručnjaka Vlade Republike Hrvatske očekuje se oblikovanje prijedloga regulacije na jesen 2006.             

6. Neće li sekuritizacija utjecati na brže povećanje vanjskoga duga?      

Kroz poslove sekuritizacije na domaćem će se tržištu pojaviti povećana ponuda vrijednosnih papira. U podlozi tih papira, kao instrumenti osiguranja, nalaziti će se financijski portfelji banaka, leasing kuća, velikih tvrtki, pa možda i države, što znači svih onih subjekata koji su rast imovine dosada uglavnom financirali zaduživanjem u inozemstvu. Potražnju za vrijednosnim papirima nastalima u procesima sekuritizacije stvarat će mirovinski fondovi, investicijski fondovi, osiguravatelji, što zanči - financijski posrednici koji akumuliraju domaću štednju. Povežu li se te dvije činjenice, uvidjet ćemo da razvoj poslova sekuritizacije u konačnici dovodi do toga da se razmjerno više domaće štednje koristi za financiranje investicija. Sekuritizacija pridonosi povezivanju domaće štednje i investicija. Sigurno je da će i stranci djelomično biti zainteresirani za kupnju vrijednosnih papira, no ako se dana razina investicija u većoj mjeri financira iz domaće štednje, to znači da bi se tempo prirasta vanjskog duga mogao smanjivati.

www.arhivanalitika.hr