Hrvatska bi trebala do kraja godine dobiti poseban zakon o sekuritizaciji koji je iznimno važan za poticanje financijskog tržišta kao i za građane kojima su pravi hipotekarni krediti zanimljivi

I naši bi građani tako od iduće godine, budu li pripreme banaka išle paralelno, mogli dobiti hipotekarne kredite kakvi su poznati u Americi i većem dijelu Europe.

Sekuritizacija je zapravo pretvaranje neutrživih u utržive financijske instrumente, a najčešće kredita u obveznice kojima se dnevno trguje na tržištu.

Manje inozemnih kredita

Financijski stručnjaci smatraju da je Hrvatska sada postala idealan primjer za razvoj tog financijskog instrumenta. Njime bi se smanjila potreba za inozemnim kreditima jer bi banke nelikvidni kreditni portfelj zamijenile viškom likvidnosti za njegov daljni rast. Smanjila bi se i rizičnost kreditnog portfelja i potencijalno povećao povrat. Hrvatska, također, ima već razvijene kreditne portfelje uz izvjesno ponašanje rizika u duljem roku.

Naime, iskustva EU pokazuju da zbog pravnih, poreznih i operativnih troškova izdanja, nije isplativo razmišljanje o izdanju manjem od 150 milijuna eura. To znači da danas samo pet do šest banaka u Hrvatskoj ima kreditni potencijal za uvođenje sekuritizacije.

Stručnjaci središnje banke strahuju da bi sekuritizacija mogla povećati vanjski dug i izazvati tečajna kolebanja. No, zagovornici sekuritizacije smatraju da će se, ako se banke više oslone na nove izvore financiranja kroz prodaju imovine, manje zaduživati u inozemstvu. Prodana imovina služi kao osiguranje izdanja vrijednosnica.

Kolateralna šteta

Stručnjaci smatraju da je kolebanje tečaja zanemariva kolateralna šteta u odnosu na koristi za razvoj tržišta.

Radna skupina koja je nedavno osnovana pri Hrvatskoj udruzi banaka, a koju predvodi dr. Velimir Šonje, trebala bi do lipnja odlučiti hoće li Hrvatska dobiti poseban zakon ili će se ići na izmjene postojećih.

 Što treba razjasniti zakon

• osnivanje posebnih poduzeća - trgovačkog društva, specijaliziranih financijskih institucija ili kvaziinvesticijskog fonda

• rješavanje bankarske tajne - prijenos imovine s jednog poslovnog subjekta na drugi mora biti moguć bez mogućnosti da krajnji dužnik sudskom tužbom ili na bilo koji drugi način ospori transakciju

• izvješćivanje - obavještavanje svakog dužnika povećalo bi transakcijski trošak

• mogućnost neopozive, krajnje prodaje

• mogućnost da inicijator bude i serviser izdanja

• sekuritizacijski fond ima vlasnička prava - posebno važno kod hipotekarnih kredita

• nemogućnost stečaja - nad imovinom fonda koja služi kao instrument osiguranja ne može se pokrenuti stečaj ili ovrha

T-portal, 10.04.2006.